Posvećena oltarna pala u crkvi Sv.Mihovila u Mugebi

26.07.2008. postavljena je, a zatim i posvećena oltarna pala s likom Sv.Mihovila arkanđel, koju je naslikao Eugen Varzić.Svetu misu predvodio je vlč.Mladen Matika.

Posvećena obnovljena crkva Sv.Mihovila arkanđela

U mjestu Nova Vas nad Mirnom u nedjelju 6. srpnja porečko-pulski biskup Ivan Milovan posvetio je obnovljenu župnu crkvu Sv. Mihovila arkanđela te predvodio svečano misno slavlje u koncelebraciji ekonoma biskupije preč. Lina Zohila, župnika domaćina Josipa Racana te svećenika iz susjednih župa. Na početku misnog slavlja biskup je blagoslovio to posve obnovljeno sakralno zdanje i okupljenu vjernički puk te nakon homilije posvetio i novi oltar.
Biskup je čestitao župniku, mještanima te svima koji su pridonijeli ostvarenju toga značajnog projekta temeljite obnove župne crkve te istaknuo važnost sakralnih zdanja u životu Crkve, koja od svojih početaka ima posvećene prostore, dane, obrede i knjige.
"Kršćanska zajednica, ako želi imati snage za dobro mora se stalno hraniti s dvije duhovne hrane koje nam je Krist dao, a upravo je to cilj nedjeljnih i blagdanskih okupljanja vjernika, hraniti se duhovnom hranom sa stola Riječi i euharistijskog stola", istaknuo je biskup Milovan. Nedjeljna okupljanja jačaju zajedništvo vjerničke zajednice, nedjelja je dan kada čovjek prekida svoj svakodnevni rad kako bi se posvetio susretu s Bogom kroz sakrament euharistije u posvećenom sakralnom prostoru. Crkva se posvećuje jer je to mjesto rezervirano za svetinju, a sve ono što se u njoj odvija kao život vjerničke zajednice ima za cilj izgradnju žive Crkve; tako je i svaki vjernik sve što čini pozvan činiti na slavu Božju. Biskup je nadalje istaknuo kako se kruh i vino, kao simboli rada, radosti i poteškoća koji tvore ljudski život, prinose Bogu u euharistijskoj žrtvi kako bi sve bilo na spasenje čovjeka, da bi posvetilo čovjeka, jer, u konačnici, i sam je Isus umro da bi posvetio čovjeka.
Sukladno dvojezičnosti koja je svojstvena tom području, biskup je završni dio homilije izrekao na talijanskom jeziku, poželjevši da ta župna crkva bude uistinu, prema riječima blagopokojnog pape Ivana Pavla II., "dom i škola zajedništva, gdje će se vjernici konstantno susretati poput braće te učiti živjeti zajedno temeljne zakone ljubavi".
Litanijama Svih svetih koje su uslijedile upućen je zaziv nebeskoj Crkvi za zagovor. Zatim je biskup izmolio posvetnu molitvu te svetom krizmom pomazao oltar "da postane znamen Krista koji prije svega jest i zove se Pomazanik" te "kako bi ovo pomazanje podsjetilo da smo i mi na krštenju i u potvrdi obilježeni da budemo pomazanici Gospodnji". Paljenje tamjana, kađenje i prostiranje oltarnika prethodilo je euharistijskom bogoslužju kojem je biskup pristupio u zajedništvu s koncelebrantima. Prije kraja misnog slavlja župnik Racan zahvalio je svima koji su pridonijeli realizaciji projekta, istaknuvši kako je većim dijelom obnovu financijski poduprla upravo biskupija uz sudjelovanje Općine Brtonigla, Županije istarske, Ministarstva financija te mnogih donatora, tvrtki i pojedinaca s tog područja. I nove klupe nabavljene su zahvaljujući donacijama obitelji i pojedinaca čija se imena nalaze ugravirana na pločicama na klupama. Ukratko je prikazao i bilancu troškova realizacije projekta - u dvije faze radova sveukupni trošak iznosio je 1.467.000 kn, te istaknuo da je, napose u prvoj fazi, troškove najvećim dijelom podmirila biskupija dok su u drugoj fazi radova imale udjela lokalne i ostale upravne strukture. Vlč. Racan zahvalio je na uloženom trudu članovima Mjesnog odbora Nova Vas, a na poseban način Mariji Buršić, koja je u ime MO bila zadužena za praćenje radova. Župnik je zahvalio i svim izvođačima radova, a kako je istaknula Buršić, koja je uz Roberta Ravalica ovom prigodom bila supotpisnica povelje o posveti crkve, u radove su osobito u drugoj fazi bili uključeni mnogi obrtnici i poduzetnici raznih profila upravo s tog područja. Unutrašnjost crkve stropnim i pobočnim slikama oslikao je samostalni likovni umjetnik iz Poreča Eugen Varzić, koji je na skeli u toj crkvi proveo prvih pet mjeseci ove godine. Projektnu dokumentaciju u prvoj fazi izradio je ing. Abraham Žufić, a on je ujedno i nadzirao radove do završetka. Obnova crkve trajala je sveukupno šest godina, a nezaobilazni zastoji ponekad su bili birokratske a ponekad financijske naravi, no zdušnim zalaganjem velikog broja ljudi koji su sudjelovali u tom projektu prevladane su sve poteškoće.
Po završetku misnog slavlja, koje su pjesmom uzveličali članovi domaćeg zbora te župnog zbora iz susjedne Brtonigle, na trgu ispred crkve nastavljeno je druženje uz domjenak kojeg su zajedničkim zalaganjem osigurali MO i ŽPV Nova Vas. Temeljita obnova crkve koja je u šest godina trajanja obuhvatila radove od sondiranja terena i mikropilotskog armiranobetonskog učvršćivanja temelja, preko postavljanja novog krova, različitih instalacija i slojevitog interveniranja na zidovima, finalnog oslikavanja unutrašnjosti, opremanja, te uređenja sakristije i župne dvorane, izvedena je sudjelovanjem 31 izvođača radova.
Župna crkva Sv. Mihovila arkanđela građena je u 17. i 18. st. dok je prethodna iz 1540. bila posvećena BDM. Crkva je obnavljana 1876. i 1976., a 1930. obnovljen je zvonik koji datira iz 1639. i arhitektonski je spojen s crkvom. Nakon više od šest godina, koliko se, zbog izuzetno lošeg stanja građevine kojoj je prijetilo urušavanje, u ovoj crkvi nije održavalo misno slavlje, župna crkva Sv. Mihovila arkanđela zasjala u novom ruhu, a njezina će ljepota biti potpuna kada je bude ispunjala "živa Crkva", vjernici okupljeni na misnom slavlju, jer, kako je rekao biskup Milovan, "najljepša je crkva upravo puna crkva".(G. Krizman)

Kreativni natječaj UKLJUČI SE

Metro Express

od 189 prijavljenih radova moja dva su među prvih 10...

LIKOVNA KOLONIJA VELEBIT 2008.

Lovinac - sv. Rok 1. 6. — 7. 6. 2008.
Muzej like, Gospić 13. 6. — 30.6.2008.

Likovna kolonija Velebit 2008

Sve što se o Velebitu može izreći ili napisati nedostatno je da se predoči sva veličina te mitske planine. Ako se kaže da je Velebit najduža hrvatska planina, malo se reklo. Ako se naglasi kako na Velebitu ima preko 30 vrhunaca nedostatno je izrečeno. Ako se predoči činjenica da na Velebitu ima nekoliko cjelina, o njegovoj veličini malo je rečeno. Ako se naglasi kako su na Velebitu dva nacionalna parka, jedan prirodni Botanički vrt ispod Zavižana, dva stroga rezervata - Rožanski i Hajdučki kukovi, jedan šumski rezervat - Štirovača, spomenik prirode -Cerovačke pećine, još uvijek nije sve rečeno.

Velebit već duže vrijeme istražuju prirodoslovci svih profila: geolozi, speleolozi, botaničari, zoolozi i zemljopisci. Jedinstven je to slučaj u našoj domovini. I umjetnici raznih pravaca posvetili su prirodi Velebita nešto od svoje ljubavi. Planinari, ali i ostali ljubitelji prirode, neprestano se dive prirodnim ljepotama Velebita.

Likovna kolonija Velebit 2008 zamišljena je kao druženje umjetnika sa prekrasnim krajolikom koji nam je priroda podarila. Premalo to cjenimo i poštujemo te želimo zahvaliti na likovni način što Velebit postoji. Upravo je to cilj okupljanja ovih umjetnika u općini Lovinac. Ipak iz ovih krajeva potiču i veliki naši umjetnici kao što su Uzelac i Kraljević.

Mnoštvo umjetnika prošlo je kroz Velebit te su očarani tim krajolikom tako da sam htio napraviti prijesjek generacije od mlađih do starijih umjetnika koji su pridonijeli hrvatskoj kulturi svojim radom pa zašto se i oni ne bi zadržali malo u Lovinačkom kraju i ostavili neki trag iza sebe da Općina Lovinac jednog dana ima nešto čime će biti ponosna.

Petar Hranuelli

Pokrovitelji Likovne kolonije Velebit 2008.

OPĆINA LOVINAC – Lovinac, NIM-CRO – Zagreb, FILA – Split, ELEKTRO INSTALACIJE DINO – Gračac, DUŠICE d.o.o. – Sv.Rok, RUDAR d.o.o. – Zagreb, PAVAO KRPAN – Lovinac, PIVOVARA LIČANKA – Pazarište, GALERIJA REMEK-DJELA – Zagreb, MUZEJ LIKE GOSPIĆ – Gospić

organizator OPĆINA LOVINAC i GALERIJA REMEK- DJELA

AKADEMSKI UMJETNIK EUGEN VARZIĆ OSLIKAVA UNUTRAŠNJOST CRKVE SV. MIHOVILA ARKANĐELA U NOVOJ VASI

Rad dostojan starih venecijanskih majstora

Moralo se voditi računa o nekadašnjem redoslijedu slika te o načinu prikazivanja svetaca. Za vrijeme njihova nastajanja redovito sam se konzultirao sa župnikom i župljanima. Ljudi su bili jako vezani za prijašnje slike, pod kojima su se godinama odvijala vjenčanja i krštenja, te im je bilo teško prihvatiti činjenicu da će se u crkvi pojaviti nove. Poštivao sam vremensko razdoblje u kojem je nastala crkva i pazili smo da s tim uskladimo i način slikanja jer ovdje nešto moderniji likovni izraz ne bi bio prihvaćen, kaže Eugen Varzić

Napisala Vedrana HABEREITER

Snimio Milivoj MIJOŠEK

Mnogobrojne crkvice u istarskim gradićima, selima i osamljenim mjestima prave su riznice freski i zidnog slikarstva jer se nekada smatralo da crkva nije dovršena dok je stari majstori-slikari nisu ukrasili freskama. Mnogo je stoljeća prohujalo od tih vremena, a rijetke su danas crkve koje se mogu pohvaliti da će njihova unutrašnjost biti ukrašena slikama akademskog slikara. Crkva sv. Mihovila arkanđela u Novoj Vasi kraj Brtonigle obnavlja se u potpunosti, a oslikavanje njezine unutrašnjosti povjereno je slikaru Eugenu Varziću. Ovaj umjetnik poznat po bogatom slikarskom, grafičkom, skulptorskom i dizajnerskom radu, ne samo na lokalnoj nego i široj umjetničkoj sceni, svoju je likovnu putanju od početka ove godine usmjerio u pravcu sakralne umjetnosti.
Novovaščanskoj jednobrodnoj crkvi iz 17. stoljeća zbog lošeg stanja temelja prijetilo je urušavanje te je njezina rekonstrukcija počela 2001. godine. Nakon pripremnih radova i arhitektonskih elaborata počeli su zemljani, zidarski i krovopokrivački radovi, a uslijedilo je vanjsko i unutarnje žbukanje.
Oslikavanje unutrašnjosti crkve počelo je početkom siječnja ove godine i za sada je oslikano više od polovice planiranog, a cijeli bi posao trebao biti dovršen u svibnju, iako je zbog njegove zahtjevnosti teško govoriti o točnom datumu dovršetka. Svod crkve prekriva šest slika u krugovima promjera oko jedan metar, te krug sa slikom promjera 3,15 metara i jedna velika slika površine oko 6,5 s 3,5 metara.

Ljudi su bili jako vezani za prijašnje slike

- Prvi put se bavim ovakvom vrstom posla, a ovdje sam došao na poziv župnika Josipa Racana iz Brtonigle. Dogovorili smo se da ću napraviti par skica na temelju starih slika koje su se prije nalazile u crkvi, a otpale su zajedno sa žbukom jer je krovište propuštalo. Moralo se voditi računa o nekadašnjem redoslijedu slika te o načinu prikazivanja svetaca, priča Varzić.
Slikanju je prethodila impregnacija, odnosno pripremanje podloge, nakon čega je slijedilo prenošenje crteža na nju i slikanje u klasičnoj tehnici ulja.
- Slike su rađene na gipsanoj podlozi koja je idealna za oslikavanje, samo je bilo bitno napraviti impregnaciju, kaže Varzić, koji je cijeli posao oko oslikavanja obavio sam. Visina pokretne skele na kojoj radi iznosi oko 11 metara.
- Kako se slikar svako toliko odmiče od slike da bi dobio bolji uvid u svoj rad, tako sam i ja morao svaki put silaziti i penjati se po skeli da mogu bolje vidjeti kako izgledaju moje slike gledane odozdo. S obzirom na hladnoću i položaj u kojem slikam, mogu raditi najviše četiri sata dnevno, a velik problem je vlaga u zraku zbog koje se slike teže suše. Dolaskom toplijeg vremena sušenje se brže odvija, a jednim dijelom u tome mi je pomogao i sakupljač vlage iz zraka, dodaje Varzić.
Zbog oštećenosti i višestrukih obnavljanja još nije utvrđeno tko je autor slika koje su nekada ukrašavale crkvu.
- Svaki svetac ima svoje atribute. Prilikom slikanja najveća su mi inspiracija bila djela kasne renesanse, venecijanski stil i barok. Za vrijeme nastajanja slika redovito sam se konzultirao sa župnikom i župljanima. Ljudi su bili jako vezani za prijašnje slike, pod kojima su se godinama odvijala vjenčanja i krštenja, te im je bilo teško prihvatiti činjenicu da će se u crkvi pojaviti nove slike. Poštivao sam vremensko razdoblje u kojemu je nastala crkva i pazili smo da s time uskladimo i način slikanja jer ovdje nešto moderniji likovni izraz ne bi bio prihvaćen, kaže Varzić.

Nove slike s patinom

U vrijeme našeg posjeta naišli smo na gotove slike u dva kruga koje prikazuju svetog Lovru i svetog Mihovila arkanđela između kojih dominira slika uznesenja Bogorodice u nebo. Lik Blažene Djevice Marije okružen je s 28 anđela, a u dnu slike nalazi se motiv novovaščanske crkve. Sliku karakteriziraju tople, zagasite boje, gracioznost i eteričnost likova te plavi Bogorodičin plašt koji kao da se nadima od vjetra u trenutku uznesenja. Slike ostavljaju dojam da su prekrivene patinom, za što nam Varzić pojašnjava da se radi o složenom procesu u kojem se slojevi boje nanose po nekoliko puta da bi se dobio željeni efekt. Iznad oltara naći će se slike četiri evanđelista: Marka i Luke, koje nastaju ovih dana, te Ivana i Mateja, koje tek trebaju biti izrađene, a cijeli će posao okruniti velika središnja slika – prikaz Svetog Trojstva.
Kako se radovi u crkvi budu približavali kraju, tako će u niše na zidovima biti vraćeni kipovi svetog Antuna Padovanskog, svetog Mihovila arkanđela i Blažene Djevice Marije koji su na sreću ostali sačuvani, doznajemo od župnika Racana, koji dodaje da je velik dio obnove crkve već napravljen, ali do potpunog dovršenja ima još dosta posla, a realizacija će ovisiti i o raspoloživom novcu. Obnovu crkve financirali su Ministarstvo kulture, Istarska županija, Općina Brtonigla, porečko-pulska biskupija te brojni donatori i sponzori.

 

Varzićev bogat i prepoznatljiv opus

Rođen u Đakovu 1972. godine, Eugen Varzić završava osnovno i srednje obrazovanje u Slavonskom Brodu. Diplomirao je na slikarskom odjelu Filozofskog fakulteta u Rijeci 1999. godine. Uz slikarstvo bavi se još kratkim filmom, dizajnom i fotografijom. Njegovi radovi izloženi su na više desetaka samostalnih izložbi te na više od stotinu skupnih izložbi diljem zemlje i inozemstva.

 Višestruko nagrađivan umjetnik bio je voditelj nekoliko umjetničkih projekata, a sudjelovao je na raznim međunarodnim likovno-umjetničkim projektima i manifestacijama. Varzićevi radovi danas krase mnoge javne prostore u Istri i razne privatne zbirke, a već duži niz godina sudjeluje u humanitarnim aukcijama slika. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i stvara u Poreču kao slobodni umjetnik. Među njegovim zadnjim radovima ističu se slike Križnog puta u vrsarskoj crkvi sv. Martina, a isti motiv priprema i za funtanjansku crkvu sv. Bernarda, donirao je slike za kapelicu pulskog zatvora, a planira i samostalnu izložbu u Poreču tijekom ove godine.

Slovenia open to art - Slovenia odprta za umetnost

izložba

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda

Likovni salon Vladimir Becić

dvostruka samostalna izložba

Eugen Varzić

ENFER ET PARADIS

POGLEDAJTE FOTOGALERIJU

pozivamo Vas na otvorenje dvostruke samostalne izlozbe likovnog umjetnika Eugena Varzića.
Otvorenje se održava u Likvnom salonu Vladimir Becić, Slavonski Brod 09.10.2007. u 19,00 sati.
Izložbu cine dvije cijeline fizički odvojene u dvije galerije, koje predstavljaju recentni
likovni radovi, odnosno radovi nastali u proteklih 14 godina, predstavljajući oko 70 likovnih
djela.Izložba nosi naziv ENFER ET PARADIS, a predgovor katalogu napisao je Marino Baldini.
Organizator projekta je Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, a pokrovitelji su
Grad Poreč, ID Riva tours, Turistička zajednica grada Poreča.

s otvorenja izložbe...

Slikarstvo našeg večerašnjeg gosta, Eugena Varzića,moram priznati slijedi apolonijski ideal ideje savršenog svijeta. Pred svakim umjetnikom, pa i pred Varzićem nalazi se problem nastavljanja umjetničke  sadašnjosti ili referiranja  prema poznatoj i već ostvarenoj umjetnosti.Varzićevo slikarstvo otkriva taj fundament i otkriva strast nastavljanja antičkog projekta  koji je dio europskog projekta, koji postoji već više  od dvije tisuće godina. Antika ili kasnija renesansa stvarale su i stvaraju  perspektivu koja je bila pokretačem  strasti i sudbina mnogih slikara zbog  nasljeđa koje je nezaobilazno.

U današnjem vremenu kada mnogi umjetnici prihvaćaju egzil i azil negacije i kada se neprestano govori o eshatologiji koja je naglašeno prisutna kroz neprestano zagovaranje, diskontinuitete i smrt oblika u suvremenoj umjetnosti, Varzićeva naglašena sklonost figuraciji i slikarskim postupcima ukazuje na svoje ishodište – na  uzore klasičnog slikarstva.Postmoderna u svojoj demokratičnosti  i upadljivom izostavljanju glavne matice, jer kako kaže Budillard - sve istovrmeno može biti i retro i suvremeno - omogućila je vraćanje i klasičnim figurativnim obrasicma i to u vremenu koje se doživljava kao stoljeće apstrakcije ili kraja slikarstva pa i  umjetnosti same.

Varzić kao slikar mlađe generacije zasigurno je manje sklon teorijskim spekulacijama i  o tome što danas slikarstvo treba biti ili ne biti , a više je vođen umjetničkim erosom dakle emocijom - osobnom umjetničkom strašću.Njegov  svijet  čvršće je građe i omeđen je jasnim granicama.Tradicija za njega  nije nešto što poziva na obračun već povod za novi nastavak za novo poglavlje.Interes za tijelo, portret, odavno je prestao je biti pravilom, a više je postao ekscesom ili bizarnošću u našoj suveremenoj umjetnosti.Varzićevo slikarstvo upravo od tjela i lika živi. likovni postupci koje primjenjuje, kombiniranje tehnika , neobični slikarski formati, dvojstvo slike-reljefa iskoraci su kojima se proširuje okvir medija u neobičnu sintezu novih značenja poznatih znakova i simbola.

Protagonisti njegovih radova mogu biti anonimna lica ili čak Picasso, pariški trgovi i parkovi, citati klasičnog slikarstva ili kakav fotografski predložak novinska fotografija naglašenog rastera, ali za temu svojih platana varzić uzima i njegov najintimniji obiteljski krug – tu su i njegova supruga i djeca.

Slikarstvo Eugena Varzića vedro je i optimistično neopterećeno patetičnom retorikom i sumornim porukama .ovo je slikarstvo koje ne haje za trendovske i ine ideološke i zaoštrene napetosti koje poznaje umjetnost danas.

Branimir Pešut

Eugena Varzića već odavno prepoznaje kritika lokalne i šire umjetničke scene. Radi se o stvaraocu koji je počeo izlagati devedesetih godina, još za studija u Rijeci, a već je od početka, osim slikarskog, stao pokazivati grafički, skulptorski, dizajnerski, te talent povezan uz suvremene medije (video, televiziju, film), te razne asamblaže različitih postupaka na tragu umjetničkih avangardi izvedene posljednjih godina. 

Još prije osnivanja Hermetskog kromatizma, međunarodnog umjetničkog pokreta kojem je suosnivač od kraja 1999., zadužio je sredinu u kojoj živi i radi djelima jasnog talenta koja zadiru u temelje likovnosti dvadesetog stoljeća elaborirajući znano prema novim dosezima.

Njegova interpretacija klasika predratne i poslijeratne likovne scene Amerike i Europe, proširila se zadnjih godina u interes prema svakidašnjem, seriji, građenju ciklusa novom slikom s uporištem u popartističkim i osobnim inovacijama. Kao autor postkonceptualnih tendencija procesualna tijeka, Varzić je svoj zaokret djelomice u pojmu nove hrvatske slike približio temi intimizma čitljivog kroz tematiku najbližih osoba, posebno članova obitelji.

Tehnički, radi se o djelima znatnih dimenzija, ispunjenih bojom, reljefom, grafitirnjem i čitavom serijom drugih postupaka. Kao vrstan poznavatelj povijesnog i slikarstva moderniteta, te suvremenih umjetničkih medija, Eugen ne bježi od citata, te nanovo potvrđuje svoje proročke nastupe koji ga prate još od početka, posebno u porečkim izlaganjima palače  (Galerije) Zuccato.

U ovoj se prigodi autor predstavlja u dvije cjeline. Prvu zauzimaju radovi nastali do ove godine, kroz koje se jasno razabire njegov put prema produbljenoj zamjedbi i umjetničkoj interpretaciji. S odnjegovanom brigom za detalj i u najvećim kompozicijama  nastao je ovogodišnji ciklus s likovima njegove najuže obitelji, fenomenoloških i profiliranih pojavnosti čija serija predstavlja prepoznatljiv odmak prema novom umjetničkom dosegu.

U novoj seriji radova istaknutog rukopisa što u slikarstvu zadnjih godina razvija Eugen Varzić, posebno od ciklusa Ablon koji je nastao u Parizu, najnoviji niz djela potvrđuje njegov doseg i status na likovnoj sceni. Prije svega kroz jasnu manifestaciju figurativnog koja u sebi objedinjava postupke i izričajne elemente značajnih pokreta od novovjekih stilova do avangardi i postavangardi, a nakon toga ustrajanjem u značenju kojeg njegova pojava ima na istarsko-riječkoj i široj umjetničkoj sceni, gdje personalizirano uz stalne prinose kontinuirane vrijednosti dokazuje svoj umjetnički izbor.

Također su u ovoj prilici umjetnikovi argumenti potpuno jasni. Radi se u figurativnoj likovnosti poosobljene interpretacije, u kojoj je motiv, njegovo citiranje ili ponavljanje, samo osnova tehničkim, procesualnim i sinergičkim postupcima čija nas morfologija površine i boje, geometrija kompozicije ili grafizmi mikrocjelina, uvode prema sinestetičkim ugođajima.

Eugen Varzić je i u novom ciklusu postigao uspješan asamblaž svojih intimističkih nastojanja u slikarstvu, koje ne samo da objedinjava različite umjetničko stilske postupke, već se u svojem razvoju od elaboracija djela stvaralačkih genija novijeg slikarstva, obrušava prema iznalaženju Varzićevih novih solucija koje su postale sastavnim dijelom njegova prepoznatljivog umjetničkog rukopisa.

Marino Baldini    

Pokrovitelji

Grad Poreč

Turistička zajednica grada Poreča

ID Riva Tours

MIH d.o.o.

http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1010-0-2551.htm

http://www.net.hr/infocentar/osijek/page/2007/10/05/0328006.html

http://www.vjesnik.com/pdf/2007%5C10%5C09%5C45A45.PDF

http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=5&ID_VIJESTI=81418

http://www.sbonline.net/

 http://www.sbonline.net/albumi/album050.htm

11.10.2007
U SLAVONSKOM BRODU PREDSTAVLJENI RECENTNI RADOVI EUGENA VARZIĆA
Koliko je daleko od raja do pakla?


Autor: Marija RADOŠEVIĆ

Pod nazivom “Enfer et paradis”, u oba izložbena salona Vladimir Becić u Slavonskom Brodu, predstavljeni su recentni radovi Eugena Varzića, umjetnika koji je mladost proveo u Brodu, a sada s obitelji živi u Poreču. Drugi put, kako sam kaže, u svojem gradu, predstavio je 79 radova nastalih u proteklih 14 godina. Izložbu, zapravo, čine dvije cjeline. Prvu (u velikom salonu) zauzimaju radovi nastali do ove godine dok su s prepoznatljivim odmakom, u manjem salonu predstavljene, s odnjegovanom brigom za detalj, najveće kompozicije s likovima iz njegove najuže obitelji. Naziv izložbe “pakao i raj” Varzić pojašnjava životnim dobima - u mladosti je, naime, sve lakše, opuštenije i bez pritiska, dok godine zahtijevaju odgovornost i ozbiljnost, pa i kod slikara, što je primjetno posebice na njegovim novijim radovima koji su prvi put prikazani javnosti. Najveći uzor mu je Piccaso, a radi kombiniranim tehnikama ulja na papiru, platnu, drvetu, potom kolaže...
“Tradicija za njega nije nešto što poziva na obračun nego je povod za novi nastavak. Interes za tijelo, portret, odavno je prestalo biti pravilom, a više ekscesom i rijetkošću u našoj suvremenoj umjetnosti. Varzićevo slikarstvo upravo od tijela i lika živi”, riječi su ravnatelja Galerije umjetnina Branimira Pešuta u prigodi otvorenja izložbe. Dodao je kako su kombinirane tehnike, neobični slikarski formati te dvojstvo slike-reljefa iskoraci kojima se proširuje okvir medija u neobičnu sintezu novih značenja poznatih znakova i simbola. Protagonisti njegovih radova uz anonimna lica, gracije, pariške trgove i parkove, fotografski predložak ili novinske fotografije naglašenoga rastera, najčešće je najintimniji njegov obiteljski krug - djeca i supruga. “Slikarstvo Eugena Varzića, vedro je i optimistično, neopterećeno patetičnom i sumornom retorikom kulta suvremenoga, koji prati intelektualna prtljaga filozofije... ovo slikarstvo ne haje za trendovske i ine ideološke i zaoštrene napetosti... Varzić odabire putove osamljenih koji i jedino mogu ispovijedati umjetnost autentično”, drži Pešut. Brodski ljubitelji likovnosti pokazali su izniman interes za radove bivšeg sugrađanina koji se osim slikanja bavi kratkim filmom, skulpturom, dizajnom, i fotografijom. Do sada je izlagao na više desetaka samostalnih i preko stotinu skupnih izložbi u zemlji i svijetu, za koje je više puta nagrađivan.

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda

Likovni salon Vladimir Becić

http://www.mdc.hr/kalendar.aspx

http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/infoservisread.asp?id=16936

POGLEDAJTE FOTOGALERIJU

Slovenia open to art

Sinji vrh, Ajdovščina, lipanj 2007.

U subotu 30.lipnja na Sinjem Vrhu završila je likovna kolonija, Slovenija otvorena za umjetnost koja je ove godine petnaesta, jubilarna.Njen utemeljitelj je Klaudij Tutta, koji je nakon petnaest godina vođenje prepustio mlađim snagama.Na ovogodišnjoj koloniji sudjeluje 19 autora, koji su stvarali na temu Figura u Europskom prostoru.Autori će biti predstavljeni na tri izložbe, Sešžani, Idriji i Radovljici.Umjetnički voditelj kolonije je likovna kritičarka Ana Marija Stibilj Šajn, a kolonija se održala u prostorima agroturizma Vidmar, Sinji vrh.

Sudionici

ISTVÁN BÁLIND, BERTA MAYER, ANDRÁS VÉGH - Mađarska

WOLFGANG GRINSCHGL - Austrija

ERNESTO PAULIN - Italija

NIKOLAJ MAŠUKOV - Rusija

EUGEN VARZIĆ, BRUNO PALADIN, MARJAN BLAŽINA - Hrvatska

MIA MARTTIINI - Finska

POLONA KUNAVER LIČEN, DAVID LIČEN, MARJAN SKUMAVC, IŠT HUZJAN, ČRTOMIR FRELIH, ANDREJ PAVLIČ, ANDREJ GROŠELJ, LOJZE ADAMLJE, IGOR PUSTOVRH - Slovenija

Istarska 30, 52100 Pula,Tel./fax. 052 214 408/ 388 308,Mob. 098 46 47 41, e-mail: hdlu.istre@inet.hr

www.hdluistre.hr

POZIVAMO VAS NA OTVARANJE IZLOŽBE I PREZENTACIJU PROJEKTA

 «dokumenti»

u petak,09.03.2007.u 19 sati,

 galerija mmc luka, pula, istarska 30

Izložba ostaje otvorena do 22.03.2007.

 Izlažu: Mirjana Batinić, Valentino Bilić Prcić, Dušan Božić, Marčelo Brajnović, Petar Brajnović, Bala Bujar, Marijan Crtalić, Branka Cvjetičanin, Eros Čakić, Vlatko Čerić, Tanja Dabo, Mihal Durovka, Romina Dušić, Ivana Djukić, Mario Gazić, Andreja Gregorić, Igor Grubić, Igor Gustini, Ana Horvat i Andreja Hotko, Zdravko Horvat, Dominik Hudoklin, Pino Ivančić, Toni Jakac, Jernej Jemec, Kruno Jost, Vanda Jurković, Boris Kajmak, Dejan Kljun, Ksenija Kovačević i Milena Nena Popov, Elvis Krstulović, Juliana Kučan, Mirjana Lukić, Aprilija Luzar, Sonja Majstorović, Tanja Malbaša, Hana Miletić, Jadranka Ostić, Robert Pauletta, Maja Radešić, Denis Sardoz, Zora Stančić, Sven Stilinović, Manuel Šumberac, Ana Tomišin, Eugen Varzić, Svebor Vidmar, Maja Vidović, Joanna Zajac.

Dobrodošli !

Projekt "Dokumenti" nastavak je međunarodnog projekta započetog 2005. godine pod nazivom "Print to Art".
 
Ovogodišnje izdanje projekta pod nazivom "Dokumenti" sadržava  nekoliko odrednica koje  upućuju na promišljanje o fenomenu elektronskih medija i poziciji koju oni zauzimaju u suvremenom umjetničkom djelovanju.
 
U pozivnom tekstu čitamo slijedeće:
"... želimo reći kako generator elektronskog zapisa ili kompjutor nije isključivo "umjetnički" medij kojim slikamo, crtamo, izrađujemo grafike, obrađujemo fotografije, video ili zvuk, nego putem interneta on postaje arhiva,izvor informacija, znanja, sredstvo komunikacije,itd.                   

Zato očekujemo i ohrabrujemo radove koji će pokazati kako bit elektronskih medija nije u njihovim tehničkim mogućnostima i efektima već u sadržaju kojeg mogu posredovati."

Osnovni uvjet je bio da se to "nešto" može poslati elektronskim putem i kasnije "ispisati" na papiru.
Zanimljivo je da u uobičajenom umjetničkom rječniku ne koristimo pojam "dokument" kada govorimo o "umjetničkom radu ili djelu" osim ako se ne radi o "dokumentarnom" fotografskom, filmskom, zvučnom, službenom ili povijesnom elementu neke instalacije, videa, slike i sl.
Kanaliziranjem i provlačenjem ideje kroz elektronski zapis ona postaje dokument, status koji zadržava i prenošenjem i ispisom na papir.
 
Veliki broj pristiglih radova dokazuje aktualnost problematike ali i masovnost primjene i korištenja elektronskih medija kod suvremenih umjetnika.
Ono što posebno oduševljava je velik broj kvalitetnih radova i različitost u pristupu njihove realizacije. Naravno da su korišteni formalni elementi kao što su slike, crteži, kompjuterska grafika, tekstovi, fotografije, fotomontaže,scanovi, itd., međutim ono što ih izdvaja i uklapa u ovaj projekt je sadržaj koji čini tu formu logičnom, primjerenom i opravdanom.
 
Nadamo se da će se ovaj projekt u budućnosti nastaviti jednakom uspješnošću i novim idejama.
Zato pozivamo sve zainteresirane da posjete ovu iznimnu dokumentaciju ideja nastalih u našem širem okruženju.  
 
/Tomislav Brajnović, autor koncepta i voditelj projekta/
 
 
Izložba je realizirana uz potporu Grada Pule i Istarske županije.
Sponzor natječaja: iskon internet
Zahvale: Stanko Dobranović, Mladen Milotić
 
 
 
hdlu istre
Istarska 30
52100 pula
052/214-408
052/388-308
hdlu.istre@inet.hr
www.hdluistre.hr

8.lipanj - 25.lipanj 2006 u 19 sati,

Galerija CEKAO, Avenija Vukovar 68

 "SLIKE IZ ABLONA"

ABLON

Izložba i ciklus nose naziv dijela Pariza u kojem je Eugen Varzić 2005. godine duže vrijeme radno boravio s obitelji. Taj osobito plodan dio njegova života izrodio je seriju vrlo osebujnu, u nastavku opusa kojeg stvara od devedesetih. Ovom prilikom, međutim, jasan je zaokret u temama koje njegovoj umjetnosti daju značajnu notu osobnosti i pojačavaju izričaj tehnika s istraživanjima koje je autor produbljuje još od vremena studija. Njegov popartistički pristup usvajanja i obrade svakodnevnog, obuhvaća urbani okoliš s materijalima, atmosferama i dojmovima što uspješno oslikavaju okruženje svakodnevlja.Njegov je rakurs okruženja kroz stalan i temeljit rad, slojevito unošen u slikarstvo, skulpturu i film, vrsnoćom tehničkog postupka, uzimajući u obzir različite materijale, ali koristeći klasični slikarski postupak s citatom spomeničkog, povijesnoumjetničkog, kolorita što se nameće zamjedbi dubljih poznavatelja grada. U tom je smislu, jasnim analogijama i prizivanjima u vizualno sjećanje značajnih ostvarenja moderne i moderniteta, svojski stvarao tematike koje se iščitavaju kao estetski i etički angažman. Eugen Varzić spada u sam vrh riječko-istarske umejtničke scene prepoznatljivošću, vrsnoćom i dosegom svojeg djela, čiji tijek stvaranja i nastajanja dobiva elemente zanimljivih zaokruženosti. U posebno darovitoj porečkoj generaciji, ali i krugu istarskih umjetnika, nameće se svojim kontinuiranim prinosima što uz osoben likovni diskurs vremenito unose ideju vizionarstva.U tom smislu treba čitati i ciklus Ablon, kao zaokret, introspekciju iz koje tradicionalna Eugenova tehnika produbljeno u obiteljskoj tematici prinosi portretima čija percepcija zaziva svevremenost. Slojevitost supraponiranja u slikanju lica i prihvatljivost pastozne ispune čija se reljefnost u jarkom crvenilu duboku usjeca u zamjedbu. Ovakovim je radom, umjetnik dodatno podigao razinu svoje prepoznatljivosti, a vrsnoćom likovnog recikliranja sadašnjosti, nameće se kao jedna od ključnih figura suvremenog slikarstva izvan gradskih i regionalnih granica.

Marino Baldini

Prilikom posjeta Istri,  Jack Nicklaus  postao vlasnikom moje slike.

Tko želi saznati više http://www.nicklaus.com/

Izložba »Put u nepoznato« u Sloveniji

PIRAN

Grupna izložba »Put u nepoznato«, autora koncepta i selektora Tomislava Brajnovića, sutra će biti predstavljena u Piranu. U Galeriji »Herman Pečarić« izlagat će istarski umjetnici Petar Brajnović, Tomislav Brajnović, Aleksandar Garbin, Alen Floričić, Davor Kliman, Branko Kolarić, Karlo Paliska, Robert Pauletta, Andi Pekica, Nikola Ražov, Rajko Svilar i Eugen Varzić.
Prisjetimo se, tom su se izložbom sredinom 2005. predstavili istarski likovnjaci suvremeni(ji)h tendencija. Na taj je način unutar redova HDLU-a Istre napravljena selekcija suvremenije i klasične struje umjetnika. Otvorenje izložbe, u suradnji HDLU-a Istre i obalnih galerija Pirana, predviđeno je u 19 sati u Tartinijevoj kući te u 19.30 u Galeriji »Herman Pečarić«.

V. Š.

"Put u nepoznato" tematska je skupna izložba članova HDLU Istre kojom je suvremena istarska likovna scena 2005. godine uspješno predstavljena pulskoj i istarskoj likovnoj publici. Autor koncepta i selektor Tomislav Brajnović lanjske je godine idejno začeo projekt "Put u nepoznato – potraga za duhovnom gravitacijom" s ciljem da se težište i umjetnički interes s formalne pomakne k sadržajnoj kvaliteti, te otvori put eksperimentu tj.- putu u nepoznato. Gostovanje Izložbe "Put u nepoznato" u Piranu ostvareno je u suradnji HDLU Istre i Obalnih galerija Piran, čime će i slovenska likovna publika imati priliku dobiti uvid u aktualnu likovnu produkciju autora različitih generacija koji djeluju u Hrvatskom dijelu Istre.

Izlažu: Petar Brajnović, Tomislav Brajnović, Aleksandar Garbin, Alen Floričić, Davor Kliman, Branko Kolarić, Karlo Paliska, Robert Pauletta, Andi Pekica, Nikola Ražov, Rajko Svilar i Eugen Varzić

 Posljednji par filmova posve je međusobno oprečan podjednako u svojoj realizaciji koliko i u atmosferi te tematici. Palača Jere Gruića lirska je petnaestminutna crtica o jednom danu Dioklecijanove palače. Suvremeni sjaj i bijeda splitskog centra definira se podjednako samom svojom vjekovnom gordošću koliko i ljudima koji tuda hodaju, rade, žive. Snimatelj Boris Poljak prvo je ime filma - kod takovih naslova to nimalo ne čudi. Eugen Varzić iako slabo barata kamerom snima (a potpisan je i u svim ostalim autorskim kategorijama) šokantno djelo. Trojica narkomana u uradku ironično nazvanom Pozdrav iz Poreča bivaju snimljeni za vrijeme uštrcavanja heroina u svoj organizam. Upečatljivo no i posve na krivom mjestu. Ovdje je riječ o amaterskoj skrivenoj kameri i teško da se može govoriti o autorstvu, prije o angažiranom članu lokalne zajednice.

Ilustracija naslovnice knjige pjesama Željka Tadijanovića "RAZORUŽAN"

Petak, 20 siječanj 2006.

u 19 sati MMC LUKA Pula

otvorenje međunarodne izložbe

PRINT TO ART

Nakon pregleda radova pristiglih na natjecaj PRINT TO ART, strucni ziri u sastavu:

1. NEVENKA SIVAVEC

2. DENIS SARDOZ

3. ALEN FLORICIC

 odlucio je, umjesto prve, druge i trece nagrade, dodijeliti tri jednakovrijedne nagrade u iznosu od 2.500,00 kn brutto, s obzirom da su po misljenju strucnog zirija radovi odabrani za nagrade ujednacene kvalitete, te ni jedan nije bilo moguce posebno izdvojiti.

"ABLON"

Dobitnici jednakovrijednih nagrada su:

1. Eugen Varzic, "Ablon"

  2. Hrvoje Bielen, "Kompozicija 05 - 2b"

3. Martina Skender, "mskender - 02"

Županijska liga protiv raka – Split utemeljena je davne 1967. godine s jednim ciljem:

Pomoć u borbi protiv jedne od najstrašnijih bolesti sadašnjice – raka! 

U 38 godina rada primarni zadatak Lige bio je podignuti zdravstvenu svijest pučanstva kada je u pitanju mogućnost rane detekcije i prevencije raka.

Liga je bila inicijator gradnje Centra za onkologiju 1972. godine i tijekom svih ovih godina potpomagala kupnju novih aparata za uspiješnije liječenje pacijenata. 

Pred nama je mjesec STUDENI, koji se svake godine obilježava kao Mjesec borbe protiv raka. Ove godine Mjesec ćemo obilježiti raznovrsnim aktivnostima koje će biti humanitarnog karaktera. Između ostalog, u prostorima Poglavarstva grada Splita (Banovina) organiziramo prodajnu izložbu slika različitih autora. 

Svečano otvorenje izložbe je 11.11.2005., a biti će otvorena mjesec dana. 

Sav prihod od prodaje slika namijenjen je dogradnji i opremanju centra za onkologiju koji se više od 30  godina nije obnavljao, te aktivnostima borbe protiv raka. 

Kolege slikari ovim putem Vas molimo da donirate jednu sliku iz Vašeg opusa radova i time pomognete Centru za onkologiju KB Split i njegovoj borbi protiv ove opake bolesti.

Dvije su mogućnosti: pasivno gledati kako vrijeme prolazi i kako bolest sve više uzima maha ili pak hrabro, uz vašu pomoć, krenuti u borbu i pomoći ljudima.

Osoba za kontakt: Vinka Abramović  tel: 556-476 mob: 098/907 31 63

Unaprijed zahvaljujem, te Vam stojim na raspolaganju za sve informacije.

S poštovanjem,

Ispred Lige:

Vinka Abramović, dipl.oec.

             http://www.zlpr.hr/

Donacija Lions Clubu Poreč

Provincia di Bergamo

Comune di Nembro

Covenzione delle Donne di Nembro

Donn art 

la donna nell'arte 

al 14 novembre 2005 dal 22 ottobre

Sala Consigliare Comune di  Nembro 

tuttii giorni16.00 19.00

Sabato e Domenica 10.00 12.00

e 16.00 19.00 24

novembre 2005, ore 20,45

Giovanna Brambilla, storica dell'arte

10 novembre 2005 ,ore 20,45

Maria Elena Nardari, Docente  distoria dell'arte

27 ottobre 2005, ore 20,45

Serena Marabelli, storica dell'artetre serate

di approfondimento sul tema GHILARDI

artsisti

Matteo Bergamelli

Maurizio Bonfanti

Audelio Carrara

Beppe Corna

GiulianoDellavite

Paolo Facchinetti

Simone Facchinetti

Luca Ferri

Genni Gandoss

Agnese Marcassoli

Patrizia Masserini

Alessandra Maver

Ugo Riva  Andrea

Salvi Giuliano Signori

Eugene Varzic

AUTO TRASPORTIS.R.L

Ego Varzić

rođen 12.06.2005

born on 12.06.2005.

nato 12.06.2005.

Aura

Associazione Artistico 

Culturale del Friuli Venezia Giulia  

Međunarodna izložba Knjiga umjetnika

Udine 01.07.2005

06.05.2005. Pula, Galerija LUKA, izložba PUT U NEPOZNATO

7.05.2005 oko 12,30 sati iz tajniš

tva HDLU Istre javljeno mi je da je slika "Sang Real" ukradena.

Molim ako netko ima informaciju o nestanku slike da mi se javi na 098 420 428

Također molim lopova da mi je vrati, jer je predviđena za daljnje izlaganje.

MMC LUKA 12.05.2005.